Probava konja osjetljiva je i kompleksna. Zato je za skrbnike konja važno prepoznati prve znakove problema.

Iako se ne može zaviriti u želudac, osoba koja dobro poznaje konja može po njegovu općem stanju prepoznati je li mu dobro. Može vidjeti jede li i kako jede, je li dlaka sjajna i glatka ili bez sjaja i raščupana. Sjaj u očima i opušten izraz lica pokazuju osjeća li se konj dobro. Konji s problemima želuca često imaju napet izraz lica. Već nekoliko minuta promatranja kako uzima hranu i pije li dovoljno može, uz malo vježbe, procijeniti i laik. Tako podvijen rep ili dlaka na stražnjim nogama zaprljana izmetom mogu upućivati na probavne odnosno želučane probleme. Dodatni vanjski znakovi vidljivi su na slabinama konja. Ako su jako uvučene, to može upućivati na glad ili, još češće, na žeđ.

PAŽNJA: Osobito u hladnom dijelu godine konji su skloni slabijem unosu vode. To znači da ne unose dovoljno tekućine jer jednostavno imaju manji osjećaj žeđi kada se ne znoje.

Rutinski provjeravajte stanje tijela konja tako da na vratu uhvatite nabor kože i kratko ga zadržite. Nakon puštanja nabor bi se trebao odmah ponovno izravnati. Ako se to ne dogodi, već nabor ostane vidljiv, može se pretpostaviti dehidracija konja.

SAVJET: Većina konja cijeni kada im se dodatno ponudi voda u kanti. Iz nje piju velikim gutljajima, bez dugog korištenja automatske pojilice.

Kao skrbnik konja i jahač potrebno je poznavati i strukturu konjskog izmeta. Pogled na količinu i izgled konjskog izmeta može pokazati pije li konj dovoljno. Odstupanja poput suhog ili mekanog izmeta, promjene boje ili vodenastog izmeta treba pratiti i po potrebi razjasniti uzrok. Promjena štale ili hrane, početak sezone boravka na pašnjaku ili stres mogu biti mogući uzroci.

Dobar skrbnik konja trebao bi povremeno i "prisloniti uho". Nije naodmet da jahač poznaje crijevne zvukove svojeg konja. Za to se uho prisloni na bočnu stranu tijela konja, tik ispod kvrge kuka, u području slabina prema trbuhu. Ako se čuje kruljenje i mjehurićanje, to je dobar znak. Neobični, kao i izostali crijevni zvukovi, mogu upućivati na bolest. Blagim pritiskom šake u području slabina može se provjeriti tvrdoća trbušne stijenke. Kod kolika ona može biti potpuno tvrda i gotovo ne popuštati.

Kolike, kao i mnogi drugi gastrointestinalni problemi, vrlo često proizlaze iz stresa. Pritom mogu biti pogođeni sportski konji u pojedinačnim boksovima jednako kao i rekreativni konji u otvorenoj štali. Bilo da je riječ o pritisku natjecanja ili sukobima u hijerarhiji unutar skupine, želucu je svejedno. On reagira. Posljedice se razlikuju od konja do konja. Dok jedan konj od uzbuđenja dobije proljev, drugi zbog frustracije razvije prekomjernu kiselost želuca, no u oba slučaja dolazi do narušavanja gastrointestinalne flore.

Mineralne dopunske krmne smjese brenda NutriLabs mogu pružiti podršku:

Acid Protect® posebno je razvijen za konje s izraženim opterećenjem želučanom kiselinom. Pomaže konju u obnovi želučane sluznice i istodobno štiti od ponovnih iritacija želučane stijenke. Acid Protect® prikladan je i za ždrjebad.

Aka-Biotix posebno je prikladan za konje koji pate od vodenastog izmeta. Veže prekomjerne količine tekućine i naslage pijeska, podržava crijevnu floru i peristaltiku te služi čišćenju crijeva. Psilium potiče motilitet crijeva, dok prebiotici, oman i fruktooligosaharidi podržavaju zdravu crijevnu floru. Služe kao hranjiva podloga određenim bakterijama i aktiviraju "poželjne" bakterije, dok se "nepoželjne" klice smanjuju.

Prah Synbiotix s prebioticima i kvascem pomaže u izgradnji i regeneraciji
crijevne flore. Podržava crijevnu floru prema principu "hranjive podloge" šećernim spojevima, odnosno fruktooligosaharidima, koji se ne probavljaju u potpunosti te neometano dospijevaju u one dijelove crijeva gdje su dostupni poželjnim mikroorganizmima i potiču njihov rast. Zajedno s drugim tvarima, poput kvasca, pridonose brzom rastu vlastitih probiotičkih klica i time također otežavaju naseljavanje nepoželjnih klica.

Savjeti za hranidbu konja:

Okidači stresa mogu biti, primjerice, pauze između obroka dulje od šest sati, obroci bogati koncentriranom hranom i siromašni voluminoznom hranom, nagle promjene vremena, držanje u boksu, transport ili neprikladan trening, da navedemo samo neke. Poznato je da je dobro sijeno najvažnija osnova hranidbe konja. Uzimajući u obzir prirodno ponašanje konja pri hranjenju, trebalo bi mu gotovo cijeli dan nuditi sijeno, slamu ili travu.

Konj ne jede sve, nego je selektivni životinjski organizam prilagođen gotovo stalnom unosu hrane. Njegov je probavni sustav stoga prilagođen višesatnom unosu hrane. Sirova vlaknina iz voluminozne hrane ključna je za stabilno zdravlje crijeva. Lučenje sline tijekom unosa voluminozne hrane sprječava prekomjernu kiselost želuca i crijeva. Upravo zato konju voluminoznu hranu treba obavezno ponuditi prije koncentrirane hrane.

Za konja je visokokvalitetno, dobro osušeno sijeno najvažniji i najpouzdaniji izvor energije. Ono bi količinski trebalo činiti najveći dio obroka. Kao orijentacijska vrijednost vrijedi sljedeće: pri hranjenju s oko 1,5 kg sijena na 100 kg žive mase, konj težak 650 kg dnevno unese oko 10 kg sijena. To odgovara nešto manje od 3 kg sirove vlaknine.

SAVJET: U takozvanim lošim godinama za sijeno do jedne trećine sijena može se zamijeniti zobenom slamom. Previše slame, međutim, smanjuje probavljivost ostalih hranjivih tvari i može uzrokovati kolike. Kvaliteta sijena i slame uz malo se vježbe može dobro procijeniti golim okom: prema boji, mirisu i duljini vlakana.

Koncentrirana hrana uvijek služi kao dopunska hrana i ne može zamijeniti potrebu konja za vlaknima bogatom voluminoznom hranom. Cjelokupna probava konja prilagođena je kontinuiranom unosu velike količine vlaknaste hrane. Isključiva hranidba koncentriranom hranom štetna je za zdravlje konja.

Autorica: Andrea Kressenbrock